tulaga fa'aaliga acrylic

Fa'amatalaga mai le Maota o le Kapitolyo: Ua fa'alauiloa le laupapa fa'amatalaga fou ua fa'apitoa mo le Fa'avae o Iowa.

Talofa, sau e fa'atau a matou oloa!

Fa'amatalaga mai le Maota o le Kapitolyo: Ua fa'alauiloa le laupapa fa'amatalaga fou ua fa'apitoa mo le Fa'avae o Iowa.

Des Moines — Ua teuina nei le Faavae o le Setete o Iowa i totonu o se pusa faʻaaliga fou ua mamanuina e faʻasaoina lelei ai le pepa e 168 tausaga le matua.
O le Faavae o le Iunaite Setete o Amerika o loo faaalia tumau i le ofisa o le Failautusi o le Setete o Iowa, o Paul Pate, o ia lea na faalauiloa le tagi fou i se konafesi a le au tusitala i le Iowa State Capitol i le Aso Tofi.
E tusa ai ma le Ofisa o le Failautusi o le Setete, o le pusa fa'aaliga muamua na gaosia i le vaitau o le 1980. O le pusa fa'aaliga fou na gaosia e se kamupani mai Iowa ma e fa'aogaina ai paneli acrylic e tete'e atu i le UV, tane fa'amago, ma thermometers ma hygrometers e fa'amautinoa ai o lo'o fa'atumauina pea tulaga saogalemu o le vevela i totonu o le pusa.
E tusa ai ma le ofisa o le Failautusi o le Setete, o le pusa telefoni fou na gaosia e Notch & Nail i Johnston, o le mea e fai ai le acrylic na saunia e Midland Plastics i Des Moines, ma o le gaosiga na lagolagoina e le Iowa History Museum.
Na tatalaina e Pete, faatasi ai ma Valerie Van Cutten, o le ulu o le Iowa State Historical Society, le faaaliga fou.
“Matou te matuā mitamita lava e tuʻuina atu lenei pepa faʻasolopito i tagata o Iowa i lo matou ofisa,” o le saunoaga lea a Pete i se faʻamatalaga. “A mafai e tagata Iowa ona vaʻai patino i le faʻavae muamua o lo latou setete, e fausia ai se sootaga malosi i le va o tagata Iowa ma le pepa e faʻamautuina ai a latou aia tatau ma saʻolotoga faʻavae. E mafai ona liua ai se manatu faʻasolopito faʻafaʻafaʻafa i se uiga loloto.”
O le pusa fa'aaliga fou e aofia ai fo'i ni fata e mafai ona fa'aoga e teu ai isi pepa fa'asolopito pe a mana'omia.
I se fonotaga ma le au tusitala i le Aso Tofi, na faʻaalia ai e Pete se tasi o pusa sa i ai se tusi faʻamaumauga o fanua o loʻo faʻamaumauina ai le faʻaliliuina atu o fanua o Iowa ia Peresitene Abraham Lincoln.
E ui o le faamoemoe o le Aso Tofi na faia i le Iowa State Capitol Rotunda, ae o le a toe faaalia tumau le Faavae o Iowa i le Ofisa o le Failautusi o le Setete o Iowa, lea o loo i le fogafale muamua o le Iowa State Capitol. E mafai e le lautele ona matamata i le Faavae i taimi masani o pisinisi (Aso Gafua i le Aso Faraile, 8:00 i le taeao i le 4:30 i le afiafi).
Na pasia ma le autasi e le au senatoa o Iowa se tulafono i le Aso Tofi lea o le a totogi ai lafoga i sikaleti eletise e faaaoga ai le nicotine ma taga nicotine.
O le Senate Bill 1137 ua fautuaina ai se lafoga e $1.15 i luga o pusa sikaleti eletise taitasi ma se lafoga e 6.8-sene i luga o taga nikotini taitasi. O le lafoga i sikaleti eletise, e aofia ai ma vaiinu, o le a 15% o le tau fa'atau, ae o le lafoga i vaiinu sikaleti eletise e fa'atau eseese mai pusa sikaleti o le a 35%.
O le a fa'aaogaina le fa'ateleina o tupe maua mai lafoga e fa'atupe ai su'esu'ega o le kanesa. E tusa ai ma le Iowa Cancer Registry, o Iowa e lona lua le maualuga o le fua faatatau o le kanesa i le atunu'u ma e na'o le pau lea o le setete o lo'o i ai le fa'atupula'ia o mataupu o le kanesa.
O lo'o fa'atulafonoina nei e Iowa le lafoga o oloa tapa'a i le 50% o le tau fa'atau'oa. O le lafoga e $1.36 i le afifi o sikaleti e 20 ma le $1.70 i le afifi o sikaleti e 25.
Na faʻalauiloa le tulafono e le Senatoa o le Republican o Mike Klemish o Spearville, o se tagata sa ulaula foʻi. Na ia faʻaalia lona popolega i le ono avea o sikaleti eletise ma laʻasaga muamua agai i le ulaula o sikaleti masani mo tamaiti aʻoga tulagalua ma aʻoga tulagalua.
“Sa ou ulaula muamua. E moni, ou te ulaula pea i nisi taimi. Ou te le faʻaaogaina sikaleti eletise; ou te ulaula sikaleti masani,” o le tala lea a Klemesh. “E faigofie atu mo tamaiti aʻoga maualuluga ona amata faʻaaogaina sikaleti eletise.”
Sa tetee sui o le tele o kamupani tapaa, e aofia ai le Philip Morris International ma le Reynolds USA, i le tulafono, ma finau e faapea, o sikaleti eletise e iai le nicotine o se isi auala e le afaina ai nai lo oloa tapaa.
Fai mai Mike Triplett, o se fofoga fetalai mo le faalapotopotoga i Iowa lea e lagolagoina le taofia o le ulaula tapaa ma oloa tau tapaa, o le ulaula tapaa e mafua ai le kanesa, ae le o sikaleti eletise e iai le nicotine.
“Matou te talitonu e le talafeagai le faʻatusatusaina o masini e itiiti le afaina nai lo le ulaula ma sikaleti mataʻutia,” o le tala lea a Triplett.
Na saunoa Teres Hammes, o le Clean Air for All, o loo i ai pea i sikaleti eletise e iai le nicotine ni vailaʻau oona e mafai ona oʻo atu ai i faʻamaʻi e pei o le popcorn lung, ma na ia matauina o le faʻaaogaina o sikaleti eletise i talavou i Iowa e maualuga atu nai lo le averesi a le atunuʻu.
Fai mai Harms, “E mafai e sikaleti eletise ona aʻafia ai ni mea oona; o loʻo i ai vailaʻau e pei o le formaldehyde. E masani ona fenumiai tagata i sikaleti eletise ma sikaleti masani aua e leai ni a tatou tulafono e faʻatonutonuina ai le faʻaaogaina o sikaleti eletise, aua e fou lava. E mafai ona faʻaaogaina i nofoaga faitele.”
Fai mai le Senatoa Temokalasi o Claire Celsey o West Des Moines, o lē sa ulaula fo‘i, ua ia fa‘anoanoa i le taumafaiga a kamupani tapa‘a e fa‘asaga i le pili.
“E mata’utia fualaau e mafua ai le kanesa; e mafai ona fa’a’ono’ono ai talavou a’o le’i iloaina le a’afiaga moni e mafai ona mafua mai i nei fualaau fa’asaina natia. Ou te manatu e tatau ona tatou fa’atulafonoina mamafa,” o le tala lea a Searcy.
Mo le silia ma le 140 tausaga, ua tuʻuina atu e le Gazette i tagata o Iowa tala fou loloto faʻalotoifale ma auʻiliʻiliga tulaga ese. Lesitala nei e lagolago ai la matou tusitala tutoʻatasi ua manumalo i faʻailoga.


Taimi na lafoina ai: Ianuari-05-2026